Zapisnik sa 2.sjednice vijeća 2010.

Zapisnik sa 2.sjednice vijeća 2010.
1. srpnja, 2010

                           

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

OPĆINA BOL

 

Klasa: 021-05/10-01/5

Ur. broj: 2104/10-02/01

Bol, 05. veljače 2010. godine

 

Na temelju članka 87. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Bol (“Službeni glasnik” Općine Bol br. 5/09), Svjetlana Baković kao osoba imenovana od predsjednika vijeća, predlaže ovaj zapisnik sa  2/2010 sjednice općinskog Vijeća održane dana 3. veljače 2010. godine, sa početkom u 20.00 sati, u uredu Općine Bol.

 

Nazočni: Jakša Marinković Šimić (predsjednik općinskog vijeća), Zvonko Marić (prvi potpredsjednik općinskog vijeća), Merlin Katić, Tomislav Marčić, Matko Baković (drugi potpredsjednik općinskog vijeća), Jakov Okmažić, Vinko Kraljević, Jakša Marinković Tomić,  Boris Škrbić, Srečko Karmelić.

 

Izočni: Branko Mikulić (opravdano).

 

Ostali nazočni: Tihomir Marinković – načelnik Općine Bol, Mate Petrić- zamjenik načelnika Općine Bol, Stipe Karmelić – pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Bol, Đimi Žuvić (točka 1. dnevnog reda), Svjetlana Baković dipl. iur. – zapisničar.

 

A)    Utvrđuje se kvorum, prisutno je 10  vijećnika.

 

B)    Predsjednik vijeća Jakša Marinković Šimić je sukladno članku 93. Poslovnika općinskog vijeća („Službeni glasnik“ Općine Bol br. 05/09)  predložio skidanje sa Dnevnog reda u materijalima predložene točke 4. Rasprava i donošenje odluke o naknadama troškova za rad članova općinskog vijeća, radnih tijela zamjenika načelnika i drugih osoba.

Prijedlog je obrazložio potrebom da vijećnici prethodno postignu konsenzus o ovoj točki Dnevnog reda.

Vijećnici su jednoglasno prihvatili skidanje sa Dnevnog reda predložene točke 4.

Jednoglasno je prihvaćen slijedeći Dnevni red:

 

1.      Rasprava o radu općinske tvrtke Grabov rat d.o.o. Bol na temelju zaključaka i preporuka nezavisnog revizora, gost Đimi Žuvić,

2.      Rasprava i donošenje odluke o izmjeni i dopuni Statuta Centra za kulturu općine Bol,

3.      Rasprava i donošenje odluke o imenovanju članova Stručnog vijeća Centra za kulturu općine Bol,

4.      Rasprava i donošenje odluke o suglasnosti na promjenu cijene usluga KJP Vodovod Brač.

5.      Rasprava i imenovanje članova komisije za dodjelu stipendije.

6.      Rasprava i donošenje odluke o izmjeni programa socijalnih potreba.

 

C)    Predsjednik Općinskog vijeća Jakša Marinković-Šimić je konstatirao da nije bilo pismenih primjedbi na zapisnik sa 1/10 sjednice Općinskog vijeća, također je utvrdio da nema  usmenih primjedbi na zapisnik.

Nakon toga se sukladno članku 86. stavak 1. Poslovnika Općinskog vijeća („Službeni glasnik“ općine Bol 5/09) pristupilo glasovanju o usvajanju zapisnika.

Zapisnik sa 1/10 sjednice Općinskog vijeća usvojen je jednoglasno.

 

D)    Izvješće načelnika:

Načelnik je izvijestio vijećnike da je sa predstavnicima TZO Bol jučer bio u Dubrovniku. Grad Dubrovnik su posjetili povodom fešte Sv. Vlaha. Želja im je bila da i vide način na koji Dubrovčani obilježavaju tu manifestaciju, te da pozitivna iskustva prenesu na organizaciju kulturnih manifestacija na području  Općine Bol.

 

Pitanja vijećnika, prijedlozi i primjedbe vijećnika:

Vijećnik Matko Baković je pitao načelnika kako će se riješiti problem nedostatka prostora  za smještaj knjiga u općinskoj knjižnici.

Načelnik je odgovorio da će se pronaći rješenje za smještaj svih knjiga, a kao moguće rješenje je istaknuo odlaganje u depo knjiga koje se manje koriste.

Tomislav Marčić je kazao da  je ugodno iznenađen objavom Javnog poziva za rješavanje stambenog pitanja putem jednog od  Programa društveno poticane stanogradnje (POS). Istaknuo je da su se sve političke opcije u predizborno vrijeme zalagale za izgradnju stanova POS-a.

Tomislav Marčić je, nadalje, pitao zbog čega pojedini roditelji ne mogu koristiti usluge Dječjeg vrtića za svoje dijete od 01. svibnja 2010. godine.

Načelnik se obvezao dati pismeni odgovor na ovo pitanje nakon konzultacije sa ravnateljicom Dječjeg vrtića.

Boris Škrbić je primijetio da je na tržnici slomljen kameni banak koji je ranije služio za prodaju ribe.

Načelnik je kazao da će se utvrditi stanje na terenu, te će prema potrebi isti biti popravljen ili uklonjen.

 

DNEVNI RED:

 

POD 1)

Predsjednik vijeća Jakša Marinković Šimić je izvijestio vijećnike da je sukladno zaključku vijeća sa 7/09 sjednice održane 22. rujna 2009. godine načelnik Općine Bol je od tvrtke Progres-revizija d.o.o. za reviziju, analizu i kontrolu iz Zagreba naručio dubinsku reviziju kako bi se utvrdili rezultati poslovanja poduzeća KJP Grabov rat.

Tvrtka Progres-revizija d.o.o. je 21.  prosinca 2009. godine Općini Bol dostavila nalaz  Revizije poslovanja i financijskog stanja u razdoblju 2007.-9/2009. tvrtke Grabov rat d.o.o.

Nakon detaljno opisanih i analiziranih ključnih elemenata poslovanja i financijskog stanja Društva, tvrtka Progres -revizija  d.o.o. oblikovala je i istaknula sljedeće

 

Z a k l j u č k e

a) Formalno-pravne prirode

1. Društvo nema jasno definirane i dokumentirane organizaciju i procese poslovanja, pri čemu se primarno misli na kreiranje i vođenje komercijalnih poslova na tržištu prodaje i nabave.

Samim time, na puno primjera postoji niz nedorečenosti, od same kvalitete sklopljenih ugovora s poslovnim partnerima, praćenja naplate, te umanjenja rizika odnosno zaštite Društva, do organizacije poslovanja u dijelu davanja turističkih usluga itd.

Rečeni nedostatci, na kraju krajeva, utječu na financijske pokazatelje (npr., iskazana nenaplaćena potraživanja, plaćene usluge za koje nije primljen račun, potencijalno štetni ugovori i sl.), ali i na porezne rizike (razduženje zaliha, vrijednosno usklađenje porezno nepriznatih potraživanja, neobračunavanje PDV-a na vlastitu potrošnju itd.).

2. Ne poštuje se u cijelosti Zakon o javnoj nabavi, što ima za rezultat, osim potencijalnih zakonskih kazni, i učinke od sklapanja nepovoljnijih ugovora, što u konačnici, utječe i na konačni financijski rezultat poslovanja.

3. Društvo nema definirane računovodstvene politike, koje je dužna usvojiti Uprava Društva, a u skladu s vrijedećim okvirom financijskog izvještavanja, koji je od početka 2008. godine – Hrvatski standardi financijskog izvještavanja.

Samim time, većina priznavanja, mjerenja i prestanka priznavanja pojedinih pozicija prihoda, rashoda, imovine, obveze i kapitala, uopće nije definirana, što otežava kvalitetno sustavno praćenje, interpretaciju, usporedbu i ocjenu poslovanja i financijskog stanja Društva. Na temelju prethodno analiziranih podataka u poslovnim knjigama, vrlo je teško provesti analizu i dati realnu ocjenu, kada stavke nisu iskazane u potpunosti sukladno zahtjevima računovodstvenih standarda.

4. Tijekom posjete nisu dobili dojam da postoji jasno definiran poslovni odnos između Društva i Računovodstvenog servisa «Klara», koji vodi poslovne knjige Društva. Osim toga, dio poslovnih događaja je proknjižen na temelju nevjerodostojne i nepotpune dokumentacije, ili je uopće nema!

Kako ne postoji pismena korespondencija između Uprave i Računovodstvenog servisa oko ovih nepravilnosti, postavlja se pitanje je li Uprava upozorena na računovodstvene i porezne nepravilnosti i koji su rizici po tom pitanju (npr. velik broj izlaznih računa se uopće ne izdaju u mjesecu kada je usluga nastala, već nakon toga, ne uspoređuju se materijalna zaduženja i razduženja zaliha s financijskim podacima i sl.).

Kako Uprava Društva nije ekspertna po pitanju financijsko-računovodstvenih pitanja, drže da je potrebno ugovoriti vrlo detaljan ugovor s Računovodstvenim servisom, u kojem bi se jasno navela odgovornost obiju strana, kako bi se u slučaju većih šteta mogla definirati odgovornost i možebitna naknada štete.

 

Zaključno, drže da je definiranje i implementacija poslovnih procesa, procedura i odgovornosti, ključna za kvalitetno funkcioniranje računovodstveno-financijskog segmenta Društva, a što će se svakako odraziti na kvalitetu financijskih izvještaja, s jedne, ali i sustava kontrolinga, s druge strane. Postojeće stanje svakako nije zadovoljavajuće!

 

b) Računovodstveno-porezne prirode

1. Tijekom provođenja analize,  utvrđeno je niz nepravilnosti, što ima za posljedicu i pogrešne izjave u financijskim izvještajima koji daju odgovore Upravi (ali i vlasniku) o kvaliteti poslovanja i stanja Društva.

2. Vezano za prihode, utvrđeno je da značajan dio prihoda za 2008. i 2009. godinu još uvijek nije zaračunan, ili je zaračunan i iskazan u cijelosti iako se dijelom odnosi na buduće vremensko razdoblje. Osim pogrešnih podataka o obujmu prihoda, postoji niz poreznih rizika, od neiskazivanja obveze za PDV, neiskazivanja osnovice poreza na dobit, potencijalnih zateznih kamata u slučaju poreznog nadzora i sl. (jedan dio takvih učinaka terećen je nakon nadzora od strane Financijske policije).

Osim toga, dio Ugovora o najmu objekata i prostora na plaži «Zlatni rat», u kojima je predviđeno i ulaganje od strane najmoprimca, potpuno je pogrešno definiran, jer se isporuke temeljem Zakona o PDV-u, ne mogu prebijati. Samim tim, ponovo se pojavljuju rizici, kako od PDV-a, tako i poreza na dobit.

Krajnji učinak postojeće prakse jest iskazivanje pogrešnog obujma poslovanja, netransparentni dugoročni ugovori o naknadama za najam, te potencijalni rizici po nekoliko poreznih zakona.

3. Vezano za rashode,  naglašeno je da je značajni dio rashoda iskazan na  temelju nevjerodostojnih dokumenata, dio ih se pogrešno kvalificira i sl. Posebno se skreće  pozornost na:

a) evidentiranje pića, sladoleda i sendviča na teret rashoda, bez usklađenja s materijalnim podacima koja, prema njihovom mišljenju, nisu pod kontrolom,

b) neažurnost u razduživanju elektro-materijala sa skladišta, a na temelju obračunanih radnih naloga,

c) neobračunavanje PDV-a na vlastitu potrošnju,

d) evidencija značajnog dijela troškova, koji predstavljaju povećanje vrijednosti osnovnih sredstava, a ne rashod razdoblja (autorski honorari, ulaganje u objekte, što je klasificirano kao troškovi održavanja,, dio troškova prijevoza i sl.),

e) nedostatna dokumentacija vezana za isplatu raznih naknada zaposlenicima (božićnica u 2008., kao i isplate loko vožnje), što držimo potrebnim preispitati i unaprijediti,

f) troškovi amortizacije su pogrešno iskazani s obzirom na pogrešnu klasifikaciju dugotrajne imovine, kao i zbog toga što dio imovine i nije iskazan,

g) nisu iskazani troškovi rezervacija po osnovi sudskih sporova, gdje je Društvo u statusu tuženika,

h) ugovor sa zaštitarskom kućom, u kojem nastaju porezno nepriznati troškovi smještaja i prehrane zaštitara, svakako je potrebno preispitati i definirati na način da budu porezno priznati,

i) podloga nastalim troškovima reprezentacije je nepotpuna, što znači da su rečeni troškovi porezno nepriznati.

4. Dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina, u jednom dijelu je pogrešno klasificirana, te bi osim pravilne klasifikacije, trebalo redefinirati i stope otpisa, a sve vezano uz ulaganja u plažu «Zlatni rat», koja je u koncesiji.

Osim toga, nakon preispitivanja dugoročnih ugovora o koncesiji pojedinih dijelova plaže i objekata, držimo da bi se ugovorena ulaganja trebala evidentirati u poslovnim knjigama Društva, a na temelju vjerodostojnih računa ulagatelja (najmodavca). Međutim, ovu temu bi trebalo detaljnije preispitati, te utvrditi sve pravne (ugovorne) i porezne rizike.

5. Potraživanja od kupaca su u većem dijelu u sporu ili su sporna za naplatu, i kao što je u više navrata navedeno, držimo hitnim pristupiti preispitivanju svakog pojedinačnog potraživanja te donošenju pravovaljane odluke (tužba, nagodba, usklađenje, otpis i sl.).

6. Praćenje zaduživanja i razduživanja zaliha kroz materijalno i financijsko knjigovodstvo, potrebno je, u suradnji s informatičarima, unaprijediti kako bi se osigurali podaci za evidenciju u financijskom knjigovodstvu, ali i omogućilo sada nepostojeće praćenje i kontrola utroška tih zaliha.

7. Dio nastalih obveza se neažurno evidentira i iskazuje u poslovnim knjigama, za što nije dobiveno razložno objašnjenje. Stoga još jedanput ukazuju na potrebu kreiranja jasnih procedura i organizacije rada po segmentima poslovanja, iz kojih će biti razvidno tko je zadužen za ishođenje narudžbe za uslugu, potvrde da je usluga (isporuka) obavljena, ishođenja računa od isporučitelja, te odobrenja plaćanja.

Zaključno, smatraju da bi Uprava, zajedno s Računovodstvenim servisom, i potrebito vanjskim konzultantima za određena pitanja, trebala razmotriti sve napomene iz  izvješća revizije, te donijeti odluku o načinu ispravaka pojedinih stavaka. Također, držimo ključnim prethodno spomenute procese implementirati u svakodnevno poslovanje, što će osigurati valjane i pravodobne podloge za knjiženje, a time i pretpostavke za realne financijske izvještaje.

c) Kontrolno-strateške prirode

Drže da bi se rečeni postupci trebali razmatrati u sljedećim fazama:

I. faza – izrada kvalitetnog poslovnog plana za razdoblje 3 do 5 godina, u kojem bi se prezentirali (simulirali u nekoliko varijanti) očekivani poslovni rezultati, ali i očekivani novčani tokovi.

II. faza – temeljem izrađenog poslovnog plana donijeti određene strateške odluke, kao npr. način rješavanja nedostajućeg kapitala, posebice nakon «čišćenja bilance» (dokapitalizacija, restrukturiranje obveza i sl.), razmatranje dodatnih oblika razvoja turističkih kapaciteta te njihova financiranja.

III. faza – praćenje ostvarenja poslovnog plana, uz kontinuirano prilagođavanje aktualnom stanju na tržištu.

 

Zaključno, na temelju svih raspoloživih spoznaja o poslovanju i financijskom stanju,  drže da postojeće stanje nije zadovoljavajuće. U cilju unapređenja, smatraju da su gore navedene tri kategorije operativnih i strateških preporuka neophodne kako bi Društvo u srednjoročnom razdoblju (3 do 5 godina) postavilo poslovanje na onu razinu, koja će osigurati stabilno i uspješno poslovanje, pri kojemu će redovito financirati svoje dospjele obveze.

Smatraju da bi Društvo, odnosno Skupština Društva, trebalo razmotriti provođenje godišnje revizije ili uvida u poslovanje, neovisno o zakonskim odredbama, što bi svakako unaprijedilo postojeće stanje na području računovodstva i financijskog izvještavanja.

U raspravi o ovoj problematici vijećnik Srečko Karmelić je pozvao direktora KJP Grabov rat d.o.o. Đimija Žuvića da iznese svoje mišljenje o nalazu revizije poslovanja i financijskog stanja  tvrtke Grabov rat.

Direktor Đimi Žuvić je kazao da je revizor vršio kontrolu poduzeća dva dana  te da je i sam bio iznenađen obimom poslova društva. Đimi Žuvić je također kazao da je revizor samo sporadično dotaknuo probleme, te da stoga smatra da su mu zaključci i konstatacije nepotpuni.

Tako je istaknuo da su potencirani propusti kod zaključivanja nekih ugovora, dok se većina drugih ugovora i ne spominje. Kazao je da su prestroge konstatacije o materijalno-financijskom poslovanju društva (npr.inventure). Ističe da su se svi potrebni poslovi obavljali, ali zbog kadrovskih ograničenja, možda ne dovoljno kvalitetno.

Također je istaknuo da su se u zadnje tri godine vrijednost i prihodi firme udvostručili.

Vijećnik Tomislav Marčić je pitao direktora Đimija Žuvića da li je na njegov rad utjecala politika.

Đimi Žuvić je kazao da je Grabov rat d.o.o. općinsko poduzeće, ali da politika nije imala jak direktan utjecaj na poslovanje. Kao problem je istaknuo nedostatak kvalitetnih konzultacija između Skupštine, uprave društva i knjigovodstvenog servisa.

Tomislav Marčić je pitao da li je sa Skupštinom društva (načelnikom) pričao o ozbiljnim problemima društva, ili je samo izvršavao naloge vezane za komunalno uređenje mjesta.

Đimi Žuvić je odgovorio da je sa Skupštinom razgovarao o svemu, ali da je ta komunikacija trebala biti bolja.

Nadalje, istaknuo je da ne bježi od  svoje osobne odgovornosti za rad društva, ali da se nalaz revizije može interpretirati na bilo koji način.

Boris Škrbić je pitao zbog čega se pojedinim koncesionarima dozvoljava da rade na plaži Zlatni rat, iako nisu  podmirili ranija dugovanja.

Đimi Žuvić je odgovorio da  je sa pojedinim dužnicima dogovorena obročna otplata duga. Neki od njih nisu poštovali postignuti dogovor,  te se sada traži novo rješenje problema.

Đimi Žuvić je istaknuo kadrovske probleme u tvrtki.

Naime, ljeti  tvrtka ima velik obim posla, a ima samo jednog administrativnog djelatnika.

Vijećnica Merlin Katić je primijetila da iz nalaza revizije proizlazi da se pristigla roba za prodaju u ugostiteljskim objektima tvrtke nije uredno zaprimala, što otvara mogućnost raznim manipulacijama.

Vijećnik Tomislav Marčić je pitao kolika je plaća direktora Grabovog rata, te koju je školu završio.

Đimi Žuvić je odgovorio da je njegova plaća 4.900,00 kuna, te da je završio Fakultet političkih znanosti.

Tomislav Marčić je konstatirao da se nijedan ozbiljan menadžer ne radi za plaću manju od 2.000,00 € mjesečno, te da se od direktora koji radi za 4.900,00 kuna ne mogu očekivati bolji rezultati.

Zvonko Marić je također kazao da direktor ima iznenađujuće nisku plaću, ali da neovisno o visini plaće mora poslovati zakonito.

Mate Petrić je kazao da plaća direktora tvrtke nije uzrok lošeg poslovanja.

Vijećnik Tomislav Marčić je pitao kako su nastala potraživanja prema tvrtki Zlatni rat.

Đimi Žuvić je odgovorio da tvrtka Zlatni rat ima štekat u šumici na Zlatnom ratu koji se dijelom nalazi na području koji je tvrtka Grabov rat dobila u koncesiju.

Tvrtka Zlatni rat ne podmiruje svoja dugovanja prema tvrtki Grabov rat, te su na taj način i nastala  sporna potraživanja. Budući da Zlatni rat d.d. taj dug ne priznaje tvrtka Grabov rat je pokrenula sudski spor za naplatu ovih potraživanja.

Jakša Marinković Tomić je pitao kako se može dogoditi da se pojedini računi koncesionarima uopće ne fakturiraju, te da li su fakturirani nakon nalaza revizije.

Đimi Žuvić je kazao da pojedini računi nisu odmah fakturirani zbog toga što program za fakturiranje nije bio u funkciji te da su sa pojedinim koncesionarima vođeni pregovori o kompenzaciji.

Jakša Marinković Tomić je pitao zbog čega je nastao dug Grabovog rat prema Lučkoj upravi u visini od milijun kuna, te kolika je trenutna visina duga tvrtke Grabov rat prema Lučkoj upravi.

Đimi Žuvić je odgovorio da je do Nove  godine taj dug bio oko 253.000,00 kuna, ali da će Grabov rat obavljati još neke poslove za Lučku upravu te da očekuje kompenzaciju tog duga.

Mate Petrić je kazao da ovdje nije problem odnos Grabovog rata i Lučke uprave, već  loša organizacija i loše poslovanje na plaži Zlatni rat.

Predsjednik vijeća Jakša Marinković Šimića je kazao da su u poslovanju napravljene mnoge nepravilnosti koje se trebaju početi ispravljati prije donošenja završnog računa i bilance poslovanja jer je sređena bilanca preduvjet normalnog poslovanja.

Neprihvatljivo je da isti potkoncesionari rade nekoliko godina na plaži Zlatni rat, a da se njihov dug samo povećava.

U komunalnoj tvrtki treba provoditi česte interne kontrole, treba imati vlastito knjigovodstvo, a ugovore sa potkoncesionarima trebaju sastavljati stručne osobe.

Na kraju rasprave predsjednik vijeća je kazao da se Skupština društva treba hitno sastati kako bi se počeli provoditi zaključci iz nalaza revizije.

 

POD 2)

Predsjednik Jakša Marinković Šimić je vijećnicima dao uvodno obrazloženje prijedloga Odluke o izmjeni dopuni Statuta Centra za kulturu Općine Bol.

Tako se u članku 10. Statuta detaljnije uređuje pitanje donošenja Godišnjeg programa rada i Financijskog plana. Prema prijedlogu ravnatelj predlaže, a Stručno vijeće, uz prethodnu suglasnost općinskog vijeća Općine Bol, donosi Godišnji plan rada i Financijski plan Centra za kulturu.

U članku 15. Statuta se podrobnije uređuje procedura izbora ravnatelja Centra za kulturu, a osobito uloga natječajnog povjerenstva u izboru ravnatelja.

U članku 19. je nadodana mogućnost razrješenja ravnatelja na temelju obrazloženog prijedloga Stručnog vijeća.

Člancima 20. i 21. se podrobnije regulira sastav i djelokrug  rada stručnog vijeća Centra za kulturu.

Vijećnik Boris Škrbić je predložio brisanje točke  2., 3.  i 10. u članku 3. Statuta.

Naime, u tim točkama se navodi da je zadaća Centra i briga o zbirci umjetnina „Branislav Dešković“, galeriji „Branislav Dešković“ i Zmajevoj špilji.

Boris Škrbić je pojasnio vijećnicima da je u nadležnosti Centra za kulturu otoka Brača briga o toj kulturnoj ustanovi odnosno kulturnoj destinaciji.

Prvi potpredsjednik vijeća Zvonko Marić je predložio da se u točki 3. stavak 1. Statuta  brišu riječi znanstvena, prosvjetna, umjetnička i informativna.

Smatra da je dovoljno Centar za kulturu definirati kao kulturnu javnu ustanovu.

Nadalje, u članku 9. Statuta u kojem su utvrđene djelatnosti Centra je predložio brisanje točke 4. i riječi „i zaštita“ u točki 5.

Smatra da djelatnost Centra ne može biti prikupljanje, proučavanje, zaštita i izlaganje muzejske i arhivske građe, odnosno zaštita kulturne baštine.

 

Odluka o izmjeni i dopuni Statuta Centra za kulturu Općine Bol sa predloženim promjenama vijećnika donesena je JEDNOGLASNO, te će se objaviti u “Službenom glasniku” Općine Bol.

 

POD 3)

Predsjednik vijeća Jakša Marinković Šimić je vijećnicima obrazložio  prijedlog  Odluke o imenovanju Stručnog vijeća Centra za kulturu Općine Bol.

Sukladno odredbama Statuta Centra za kulturu Općine Bol Stručno vijeće je kolegijalni stručni organ, koji se sastoji od sedam članova, i to predsjednika i šest članova.

Članove Stručnog vijeća imenuje Općinsko vijeće Bol iz redova istaknutih stručnjaka i kulturnih djelatnika. Mandat članova stručnog vijeća Centra za kulturu Općine Bol, traje 4 godine.

Predsjednik vijeća Jakša Marinković Šimić je za članove stručnog vijeća predložio dosadašnjih pet članova: Ljubicu Kusanović, Anu Mariju Botteri Peruzović, Jadranku Nejašmić (za predsjednicu stručnog vijeća), Krešu Ivičića, te predstavnika TZO-a zaduženog za kulturu.

Uz već postojeće, za člana je predložio i Zvonka Marića.

Boris Škrbić je predložio i imenovanje Zorana Kojdića za člana stručnog vijeća.

Boris Škrbić je, nadalje, izrazio mišljenje da Jadranka Nejašmić nije osoba pogodna za predsjednika stručnog vijeća Centra za kulturu. Naime, smatra, da je sklona sukobima, te da zloupotrebljava svoju poziciju.

Zvonko Marić je iznio mišljenje da bi izbor Jadranke Nejašmić za predsjednicu stručnog vijeća bila pozitivna odluka. Smatra da će ona u svome radu biti aktivna, stručna i dobronamjerna.

I Tomislav Marčić je iznio mišljenje da bi se izborom Jadranke Nejašmić za predsjednicu stručnog vijeća, isto aktivirati odnosno češće sastajati i bolje funkcionirati.

Na kraju rasprave, predsjednik vijeća Jakša Marinković Šimić je iznio konačan prijedlog  članova stručnog vijeća  Centra za kulturu Općine Bol:

1. Jadranka Nejašmić, predsjednik

2. Ljubica Kusanović, član

3. Ana Marija Botteri Peruzović, član

4. Krešo Ivičić, član

5. Zvonko Marić, član

6. Zoran Kojdić, član

7. Predstavnik TZO-a zadužen za kulturu, član.

 

Odluka o imenovanju Stručnog vijeća Centra za kulturu Općine Bol donesena je sa 6 glasova ZA i 4 gasa PROTIV, te će se objaviti u “Službenom glasniku” Općine Bol.

 

POD 4)

Pročelnik Stipe Karmelić  je vijećnicima obrazložio  prijedlog  suglasnosti na promjenu cijena usluga.

Navedenim prijedlogom vijeće općine Bol daje suglasnost KJP Vodovod Brač d.o.o. da od 16. svibnja 2010. godine primjenjuje nove cijene svojih usluga i to:

         odvodnja otpadnih voda: 3,00 kn/m3,

         izdavanje vodovodnih uvjeta za rješenje po uvjetima građenja: 200,00 kn/zahtjev,

         prijepis računa: 10,00 kn/zahtjev,

         izdavanje raznih potvrda: 30,00 kn/zahtjev,

         rad radnika: 100,00 kn/sat.

Zvonko Marić je obavijestio vijećnike da je kao predstavnik Općine Bol sudjelovao na sjednici  Skupštine Vodovoda Brač. Na sjednici se raspravljalo o prijedlogu za uvođenje različite zimske i ljetne cijene vode. Taj prijedlog nije usvojen, nego će i nadalje biti jedinstvena cijena vode cijelu godinu na otoku Braču.

 

Suglasnosti na promjenu cijena usluga donesena je JEDNOGLASNO, a objaviti će se u “Službenom glasniku” Općine Bol.

 

POD 5)

Pročelnik Stipe Karmelić je vijećnicima iznio  prijedlog  Odluke o imenovanju članova komisije za dodjelu stipendije.

Odredbama 44. Statuta Općine Bol („Službeni glasnik“ br. 05/09) i čl. 26. Poslovnika Općine Bol („Službeni glasnik“ br. 05/09) Komisija za dodjelu stipendija ima predsjednika i 4 člana koje imenuje Općinsko vijeće.

Predsjednik komisije je član vijeća, a ostali članovi ne moraju biti iz redova vijeća.

Komisija za dodjelu stipendija utvrđuje i predlaže kriterije za dodjelu stipendija te daje prijedloge odluka koje donosi Općinsko vijeće iz te oblasti.

Vijećnik Srećko Karmelić, je u ime vijećnika SDP-a i HNS-a, za članove Komisije za dodjelu stipendija je predložio Krešimira Okmažića, Jakšu Marinkovića Tomića te Borisa Škrbića za predsjednika Komisije.

Vjećnik Tomislav Marčić  je za članove Komisije za dodjelu stipendija je predložio Merlin Katić i Zvonka Marića.

Predsjednik vijeća Jakša Marinković Šimić je iznio konačan prijedlog  članova Komisije za dodjelu stipendija:

1. Boris Škrbić, predsjednik

2. Krešimir Okmažić, član

3. Jakša Marinković Tomić, član

4. Merlin Katić, član

5. Zvonko Marić,član.

 

Odluka o imenovanju članova Komisije za dodjelu stipendije donesena je sa 9 glasova ZA i 1 SUZDRŽANIM glasom, te će se objaviti u “Službenom glasniku” Općine Bol.

 

POD 6)

Načelnik Tihomir Marinković je vijećnicima dao uvodno obrazloženje prijedloga  Odluke o izmjeni programa socijalnih potreba.

Tako se ovim prijedlogom točka 4.b Programa socijalnih potreba na području Općine Bol od 20. studenog 2009. godine („Službeni glasnik“  Općine Bol br. 7/09)  nadopunjava sa stavkom 6., 7. i 8. koji glase:

„ Novčana pomoć prvom i drugom novorođenom djetetu, posvojenom djetetu ili djetetu koje je primljeno na skrbništvo, a ispunjava uvjete iz 1. i 2. stavka, isplatit će se jednokratno, a 3. 4. i svakom idućem djetetu će se isplatiti u godišnjim obrocima po 10.000,00 kn do isplate punog iznosa.

Prvi pripadajući obrok će se isplatiti nakon kompletiranja dokumentacije za isplatu, a  drugi i svaki slijedeći pripadajući obrok će se u pravilu isplaćivati za rođendan djeteta.

Godišnji obroci po 10.000,00 kn do isplate punog iznosa će se isplaćivati pod uvjetom da roditelji ni dijete nisu odjavili prebivalište iz Bola i da stvarno borave na Bolu cijelo vrijeme do isplate punog iznosa. Promjenom prebivališta jednog roditelja ili djeteta ili prestankom boravka na Bolu, gubi se pravo na isplatu slijedećih obroka.“

U kraćoj raspravi o ovoj temi su sudjelovali vijećnici Boris Škrbić koji je podržao ovaj prijedlog, te vijećnici Matko Baković i Tomislav Marčić koji su se protivili izmjenama i dopunama postojećeg Programa.

 

ZA Odluku o izmjeni programa socijalnih potreba glasovala su 4 vijećnika, dok je 5 bilo PROTIV, a 1 SUZDRŽAN, te Odluka o izmjeni programa socijalnih potreba nije prihvaćena.

 

Sjednica je završila u 22.00 sata 

 

Zapisnik sastavila: Svjetlana Baković

 

Predsjednik vijeća:

Jakša Marinković-Šimić

 

Skip to content