Malo se toga izmijenilo u gospodarskom pogledu od dolaska Hrvata na otok do XV. stoljeća kada su se Boljani spustili na more. Tek tada se počelo ribariti, i uopće, okretati prema moru. Osim toga, poljoprivreda je zauzimala sve veći prostor na račun stočarstva. Poljoprivreda, pomorstvo i ribarstvo postali su glavni izvori egzistencije. Tek početkom XX. stoljeća, a naročito u njegovoj drugoj polovici sve su se više napuštala tradicionalna zanimanja, a na njihovo mjesto dolazi turizam.
Izvor: TZ Bol
Vinogradarstvo
Vinogradarstvo je doživjelo procvat početkom XIX. stoljeća (pojava filoksere na zapadu). Vinska konjuktura potakla je Boljane na krčenje maslinika, da bi oslobodili površine za sadnju vinograda. Ali konjuktura nije dugo potrajala jer je 6. prosinca 1891. godine došlo do vinske klauzule u trgovačkom ugovoru između Austrije i Italije (ukinuta 1905. godine), a 1894. godine pojavljuje se i filoksera. Posljedice su bile kobne (iseljavanje).
Maslinarstvo
Maslinike su Boljani iskrčili da bi oslobodili ili prostor za vinograde ili su prosto zapustili maslinike, tako da posljednja dva stoljeća ova grana poljoprivrede nije imala neki značaj. Tek je u posljednje vrijeme maslinarstvo nešto uznapredovalo, zasađeno je dosta novih stabala, a stari su maslinici obnovljeni.
Ribarstvo
Bol je, uz Milnu, bio najrazvijenije ribarsko mjesto na otoku. Jedna trećina Boljana živjela je od ribarstva. Prije II. svjetskog rata u Bolu je bilo 13 družina za ljetni lov na plavu ribu. Tijekom sezone ulovilo bi se oko 200 t plave ribe, koja se solila. Danas od samog ribarstva ne živi nitko. Ribarstvo je uglavnom dopunsko zanimanje.
Boljani su dali velik doprinos unapređenju ribarstva u Europi. Suvremeni način tunolova na Jadranu i u Europi počeo je 1929. godine kada je zaplovio prvi jadranski tunolovac, bolski Napredak pod vodstvom Boljanina Antuna Viličića u suradnji s drugovima, ribarima Antunom Pešutićem i Vickom Breškovićem, također Boljanima.
Pomorstvo
Zlatno doba bolskog pomorstva bila je druga polovica XVIII. stoljeća. Brač je inače bio u to doba treće pomorsko središte na hrvatskom Jadranu (poslije Boke i Lošinja), a na Braču predvodio je Bol. Oko 1800. godine Bol je imao 15 patentiranih brodova. (U to vrijeme Split nije imao nijedan takav brod). Krajem XVII. stoljeća u Bolu je radilo jedno brodogradilište.
U Bolu su također oduvijek bili razvijeni trgovina i zanatstvo, a u novije vrijeme i turizam.